Crna Gora u boj kreće, ali ne zna se gdje
Slobodna Dalmacija - 20.srpnja,2018
‘Junački otpor’ Crne Gore, nakon što ju je Trump označio mogućim izazivačem Trećeg svjetskog rata, svjedoči to što ova država nije imala snage i dostojanstva niti da protestira kod američke ambasade i zatraži službeno objašnjenje – kaže Andrej Nikolaidis
Zahvaljujući američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, Crna Gora se našla u središtu svjetske pozornosti. Za sve je kriv intervju koji je Trump u utorak dao za američku televiziju Fox News, odnosno Trumpov odgovor na pitanje koje mu je postavio voditelj Tucker Carlson.
„Članstvo u NATO-u obvezuje članice da brane bilo koju drugu članicu u slučaju napada. Pretpostavimo da netko napadne Crnu Goru. Zašto bi moj sin išao braniti Crnu Goru?“, upitao je Carlson, a Trump odgovorom sablaznio svijet:
„Razumijem što govorite, i ja sam postavio isto pitanje. Crna Gora je malena država s vrlo snažnim ljudima. Oni su jako agresivni ljudi, mogli bi postati agresivni, i onda, čestitam, u Trećem svjetskom ratu smo.“
Nakon te izjave, koja se ni uz ozbiljan mentalni napor ne može uzeti ozbiljno, širom Balkana krenula su sarkastična nagađanja o tome koga će od susjeda ta „agresivna Crna Gora“ prvo napasti. Pritom se polazi od fakta da je ta zemlja od 600.000 žitelja okružena susjedima s višestruko brojnijom populacijom: Srbijom (7 milijuna ljudi), Hrvatskom i BiH (po 4 milijuna), Albanijom i Kosovom (3, odnosno 2 milijuna).
Štoviše, maštovitiji stratezi već su baratali idejom da Crna Gora neće krenuti u kopneni napad na balkanske susjede, nego će mornaricom i avijacijom napasti točno stostruko brojniju Italiju (60 milijuna stanovnika), s kojom ima morsku granicu.
Koja Italija, napadamo Rusiju!
- Ma kakva Italija, to je za nas sitna boranija. Mi idemo odmah na Rusiju, pa kad to osvojimo, vidjet ćemo što dalje – smije se poznati crnogorski književnik Andrej Nikolaidis, odajući da je i u Crnoj Gori Trumpova izjava potaknula brojne šaljive komentare i posprdne vojne vizije. Potom nastavlja u ozbiljnijem duhu:
- Prije svega, treba poći od toga da Putin ima Trumpa u džepu. Svaki komentar Trumpove izjave o Crnoj Gori neozbiljan je ako ne uvažimo da Bijelu kuću danas kontrolira Kremlj. Tu čak nije ni važno je li istina da su Trumpa na vlast doveli Rusi, ili nije istina. Budući da su glasine u tome tako snažne, Putin može u bilo kojem trenutku, ako procijeni da mu je to korisno, kazati: jest, ja sam ga doveo na vlast. I Trump je gotov.
Naš sugovornik ocjenjuje da prisustvujemo „raspadu mita o američkoj demokraciji i vrijednosti američkog društva“, što potkrepljuje, među ostalim, i primjerom aktualnog američkog predsjednika kojeg naziva „nedostojnim“, jer se „izražava isključivo u najprostijim prostim i prostoproširenim rečenicama“.
No takav predsjednik je, veli, „slika i prilika“ one Amerike čiji građani, sudeći po tamošnjim YouTube anketama, ne znaju na karti pokazati nijednu državu na svijetu – pa čak ni svoju – kao što ne umiju navesti naslov nijedne knjige, a mnogi od njih misle da je Lee Harvey Oswald, atentator na američkog predsjednika Kennedyja, zapravo upucao Isusa, i to negdje u 14. stoljeću!
- Ako je to slika najrazvijenije demokracije svijeta, onda proizlazi da se liberalna demokracija u završnoj fazi razvila u retardaciju – kaže crnogorski bard.
MN / Putin drži Trumpa u džepu
Premda ga u Crnoj Gori svrstavaju u „prozapadni blok“, Nikolaidis drži da je Amerika danas zadnja zemlja na svijetu koja ima moralno pravo bilo kome propovijedati o demokraciji.
- Dapače, najveća prijetnja demokraciji u svijetu danas je upravo SAD. A „junački otpor“ Crne Gore, nakon što ju je Trump proglasio mogućim izazivačem Trećeg svjetskog rata, pokazuje činjenica da ova država nije imala snage i dostojanstva niti da protestira kod američke ambasade i zatraži službeno objašnjenje – zaključuje naš sugovornik.
No, iako je Trumpova izjava naišla na opći podsmijeh u svijetu, moguće je da se Trump referirao na analizu američkog republikanskog Instituta za mir i prosperitet „Ron Paul“, koji je još krajem 2016. objavio analizu pod naslovom „Nepotrebnost NATO-a: Trebamo li stvarno braniti Crnu Goru?“, gdje se Crna Gora opisuje kao „tempirana bomba“ koja bi „vrlo lako mogla izazvati Treći svjetski rat i direktni sukob Rusije i SAD-a“.
Američki stručnjaci navode da je Crna Gora duboko podijeljena na pronatovsku i prorusku struju, s tim da ova potonja, osim suradnje s Moskvom, traži i novo ujedinjenje sa Srbijom.
„Međusobni otvoreni sukob ovih dviju struja sigurno bi sa sobom povukao i direktni angažman Bruxellesa i Washingtona, koji imaju obaveze štititi zemlje članice NATO-a. Ako bi se ovo desilo, Vladimir Putin ne bi ostao po strani i to bi dovelo do novog svjetskog rata“, upozorili su tada američki analitičari, apelirajući da Podgorica iz tih razloga ne bude primljena u NATO.
No pola godine nakon ove analize, točnije 5. lipnja 2017., Crna Gora ipak je postala 29. članica najmoćnijeg vojnog saveza na svijetu.