HRT se ogradio od pravne države

STAVNI SUD JOŠ JE 2015. POTVRDIO DA JE DOMOVINSKI RAT IMAO I ELEMENTE GRAĐANSKOG RATA

Slobodna Dalmacija - 23. prosinca, 2017

Kuka i motika digla se na voditelja HRT-ove emisije “Nedjeljom u 2” Aleksandra Stankovića. Nakon što je u razgovoru s vukovarskim braniteljem Predragom Mišićem ustvrdio da je Domovinski rat, osim što je predstavljao agresiju Srbije i JNA na Republiku Hrvatsku, imao i elemente građanskog rata, reagirao je Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi (ZUVHGP) i zatražio od HRT-a njegovu suspenziju, tvrdeći da se poznati novinar ogriješio o novinarski kodeks, Deklaraciju o Domovinskom ratu i haaške presude oslobođenim hrvatskim generalima.

Braniteljskom pritisku HRT je podlegao, te se ogradio od vlastitog voditelja, ističući da su “svi novinari i zaposlenici javnog medijskog servisa obavezni poštivati pozitivne zakonske propise Republike Hrvatske, a tako i one koji se odnose na Domovinski rat”.

Iako se na prvi pogled čini da su na Prisavlju ušli u sukob sa svojim novinarom, pravna je istina da je Hrvatska radiotelevizija ušla u sukob s – Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Nije se HRT ogradio samo od Stankovića, nego i od pravne države.

Naime, Ustavni sud je još 12. siječnja 2015., vezano za “slučaj Glavaš”, donio presudu u kojoj točno definira do kojeg je datuma u Hrvatskoj bio “nemeđunarodni sukob” (građanski rat), a kad je počeo “međunarodni sukob” (agresija na Hrvatsku). U sažetku te odluke, u poglavlju “Ustavnopravni aspekt oružanog sukoba na području Republike Hrvatske”, točka 2, stavak b, jasno stoji:

“Oružani sukob na području Republike Hrvatske imao je nemeđunarodni karakter do 8. listopada 1991. Nakon toga, taj je sukob imao međunarodni karakter.”

Brijunska deklaracija

Ta je odluka Ustavnog suda, pod brojem U-III-4150/2010, objavljena i na internetu, pa se svaki građanin Hrvatske koji ima internetski priključak može osobno uvjeriti da je Ustavni sud prije tri godine utvrdio navlas isto što i Stanković u svojoj emisiji: Domovinski rat imao je elemente i međunarodnog i nemeđunarodnog sukoba.

U toj presudi Ustavni sud poništava ranije odluke Vrhovnog suda i nižih sudova u pogledu karaktera rata u Hrvatskoj. Pritom se prijepor između Ustavnog i Vrhovnog suda nije vodio o tome je li građanski rat bio ili nije bio, nego o tome kada je točno prerastao u “međunarodni sukob”.

Ni Ustavnom ni Vrhovnom sudu nije sporno da do 8. listopada 1991. Hrvatska nema status samostalne države: presuda ukazuje da je Sabor odluku o prekidu svih ustavnopravnih veza s bivšom državom donio još 25. lipnja 1991., ali je (zbog pritiska međunarodne zajednice, op.a.) Brijunskom deklaracijom na tu saborsku odluku stavljen tromjesečni moratorij, koji je istekao 8. listopada iste godine. Shodno tome, dotad u Hrvatskoj nije ni mogao biti “međunarodni sukob”, već “nemeđunarodni”.

No u toj točki se Ustavni i Vrhovni sud razilaze: Ustavni sud drži da je Hrvatska postala samostalni državnopravni subjekt odmah tog 8. listopada 1991., pa onda već tog datuma počinje “međunarodni sukob”, dok je Županijski sud u Zagrebu – čiju je odluku Vrhovni sud potvrdio – zauzeo stajalište da je RH postala samostalna tek međunarodnim priznanjem 15. siječnja. 1992., te da građanski rat tek tada prerasta u agresiju Srbije i JNA.

“Prema tome, oružani sukobi do kojih je došlo tijekom 1991. godine na području Republike Hrvatske, a u koje je na neprijateljskoj strani bila uključena JNA, kao vojska SFRJ, nisu imali međunarodni karakter (…)”, tvrdi se u toj presudi Županijskog suda, koju je Ustavni sud poništio.

‘Raspolovljena’ opsada Vukovara

U ožujku 2015., predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejecgostovala je u HRT-ovoj emisiji “Javna stvar”, poručivši da je ta odluka Ustavnog suda “demantirala neosnovanu tezu da je na području RH 1991. godine bio građanski rat”. Naime, dodala je Omejec, “Ustavni sud je utvrdio da je nakon 8. listopada 1991. Hrvatska bila država u smislu međunarodnog prava i da se za ratne zločine koji su učinjeni poslije tog datuma mora primjenjivati međunarodno pravo koje vrijedi za sukobe među državama”.

Predsjednica Ustavnog suda tada je zaobišla ključno pitanje: a što je s onim dijelom rata koji se u Hrvatskoj vodio prije 8. listopada 1991. godine? Pravna logika je neumoljiva: ako je teza da je u Hrvatskoj nakon 8. listopada 1991. bio građanski rat “neosnovana”, onda je teza da je prije tog 8. listopada bio građanski rat “osnovana”.

Ustavni sud također se poziva na Deklaraciju o Domovinskom ratu - kojom je Sabor potvrdio “da je na Republiku Hrvatsku oružanu agresiju izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj” – ali je vidljivo da pritom smatra kako se Deklaracija odnosi na razdoblje nakon 8. listopada 1991. godine.

Stoga proizlazi da je tromjesečna opsada Vukovara – koja se odvijala od sredine kolovoza do sredine studenoga 1991. godine – juridički “raspolovljena” točno po sredini: prvih mjesec i pol dana opsade odvijao se u pravnom okviru građanskog rata, a drugih mjesec i pol u okviru međunarodnog sukoba.

Naravno da se ta pravna logika donekle sudara s onom elementarnom, jer pobunjeni građani Hrvatske srpske nacionalnosti nisu vojnu pomoć iz Srbije počeli dobijati tek 8. listopada 1991., već su je imali od početka rata u Hrvatskoj. Tenkovi JNA pucali su na Vukovar i prije 8. listopada.

Drugim riječima, elementi međunarodne agresije na Hrvatsku bili su prisutni i prije nego što je Hrvatska 8. listopada 1991. postala samostalna država, ali su i elementi građanskog rata pravno postojali sve do tog datuma.

MINISTAR BRANITELJA TOMO MEDVED

**Ne zanima me Ustavni sud,**osuđujemo Stankovića

Želeći doznati kako predstavnici braniteljske populacije gledaju na činjenicu da su izrečeni stavovi HRT-ova voditelja Aleksandra Stankovićao karakteru Domovinskog rata istovjetni stajalištima Ustavnog suda Republike Hrvatske, nazvali smo ministra branitelja Tomu Medveda, zatekavši ga usred burne rasprave u Saboru.

- Neprihvatljivo je na takav način vrijeđati Deklaraciju o Domovinskom ratu kao što je to učinio Stanković u svojoj emisiji – rekao je ministar. - Navedeni voditelj je počinio više prekršaja prema Deklaraciji i očekujemo od Hrvatske radiotelevizije da poduzme odgovarajuće korake.

- A kako komentirate presudu Ustavnog suda RH koja Stankoviću daje za pravo?

- Neću komentirati presudu Ustavnog suda, nego komentiram neprihvatljive teze voditelja Stankovića.