Prvi ruski vojnici stigli u Venezuelu

DVA RUSKA VOJNA AVIONA PREKO VIKENDA SLETJELA U CARACAS

Dva ruska vojna zrakoplova – putnički Iljušin IL-62 i teretni Antonov AN-124 - sletjela su tijekom vikenda u Caracas. S njima je u glavni grad Venezuele stiglo 99 ruskih vojnika i 35 tona opreme, kao i zamjenik šefa kopnene vojske Ruske Federacije, general Vasilij Tonkoškurov.

Vijest je prvi objavio reporter iz Venezuele Javier Mayorca, a potvrdila ruska agencija Sputnjik, navodeći da je Moskva avione poslala „u okviru tehničke i vojne saradnje s Venezuelom“. Obje vlade, i ona u Caracasu i ona u Moskvi, odbile su zahtjev Reutersa da komentiraju te izvještaje.

Prema internetskoj stranici Flightradar24, koja prati kretanje zrakoplova, avioni su u petak poletjeli s ruskog vojnog aerodroma Čkalovski, putem se zaustavili u vojnoj bazi Hmeimim u Siriji, te sletjeli u Caracas u subotu ujutro. Stranica Adsbexchange, pak, navodi da je Antonov po iskrcavanju tereta napustio Venezuelu, dok je Iljušin i u nedjelju stajao na pisti u Caracasu, što je potvrdila i agencija France Press, čiji su novinari s lica mjesta javili da je Iljušin okružen pripadnicima vojne nacionalne garde Venezuele.

Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro još je u srijedu najavio da će Rusija „idući tjedan“ poslati u Venezuelu medicinske potrepštine – dodavši da je Moskva i u veljači poslala u Caracas 300 tona humanitarne pomoći – ali s obzirom na aktualnu situaciju u Venezueli mnogi drže da Antonov u subotu ipak nije donio (samo) lijekove.

Pompeo vs. Peskov

Tajanstveni dolazak ruskih aviona u Caracas uslijedio je samo nekoliko dana nakon američko-ruskog summita u Rimu posvećenog Venezueli, na kojem je SAD zastupao specijalni izaslanik za Venezuelu Eliott Abrams, poznat po vođenju operacija nasilnih smjena latinoameričkih vlada još iz 80-ih godina. Promatrači su taj rimski sastanak ocijenili kao američko „ispipavanje ruskog pulsa“, odnosno kao želju SAD-a da vide dokle će Rusija ići u obrani Madura, pa se ovo slanje ruskih vojnika u Caracas tumači kao jasna poruka Moskve da neće tolerirati svrgavanje legitimne vlade Venezuele.

Također, ovo nije prvi put u posljednje vrijeme da ruski vojni avioni prelijeću Atlantik kako bi sletjeli u Caracas. Prije tri mjeseca, u prosincu, Rusija i Venezuela održale su zajedničke vojne vježbe u Venezueli, te su tom prilikom iz Moskve u Caracas stigla i dva nadzvučna nuklearna bombardera TU-160, preletjevši više od 10.000 kilometara.

Da podsjetimo, venezuelski predsjednik Maduro tada je dolazak ruskih strateških bombardera nazvao „jačanjem bilateralnih odnosa dviju prijateljskih zemalja“, dok je američki državni tajnik Mike Pompeo isti događaj okrstio „upletanjem Rusije u unutrašnja pitanja Venezuele“.

„Ovo su aktivnosti dvije korumpirane vlade koje se razbacuju javnim novcem“, grmio je tada Pompeo, na što mu je Dmitrij Peskov , glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina , cinično odvratio da bi „polovica američkog proračuna za obranu bila dovoljna da prehrani cijelu Afriku“.

Jugoslavenski poučak

U međuvremenu, od prosinca naovamo, situacija u Venezueli se radikalizirala, osobito nakon što je 23. siječnja čelnik Nacionalne skupštine Juan Guaido na ulici u istočnom dijelu Caracasa pod sumnjivim pravnim okolnostima sâm sebe proglasio za predsjednika Venezuele, u čemu su ga istog časa podržale SAD, a idućih dana još 50-ak zemalja, američkih saveznica iz EU-a i Latinske Amerike. Preostalih 150 država (uključujući Rusiju, Kinu, Indiju, Tursku, Iran i Meksiko) podržava ustavnog predsjednika Madura, držeći Guaidovo samoproglašenje teškim kršenjem međunarodnog prava.

U takvoj situaciji slanje ruskih vojnika u Venezuelu može se čitati kao iskazivanje nedvojbene spremnosti Moskve da brani Madura, kao što je u Siriji obranila tamošnjeg predsjednika Bashara al-Assada. Činjenica da su ruski avioni na putu za Caracas sletjeli baš u Siriji upućuje na mogućnost da vojnu jedinicu koja je stigla u Venezuelu čine upravo veterani sirijskog rata – najvjerojatnije se radi o vojnim instruktorima - koji itekako znaju kako obraniti ugroženog predsjednika prijateljske države.

Promatrači ukazuju i na simboličku dimenziju događaja, budući da su ruski vojnici u Venezuelu stigli dan uoči 20. godišnjice napada NATO-pakta na tadašnju SR Jugoslaviju. I tada je Moskva upozoravala SAD da nemaju UN-ov mandat za takav napad, ali se Washington oglušio na ta upozorenja, pa su sada Rusi odlučili da uz upozorenja preventivno pošalju i vojnike, kako Venezuela ne bi doživjela jugoslavensku, iračku, libijsku i sirijsku sudbinu.